Iako se za destilaciju i proizvodnju alkoholnih pića znalo još za vreme drevnog Egipta, ista su se vekovima koristila za lečenje.
Na našim prostorima običaj konzumacije jakih alkoholnih pića datira iz 7. veka, tačnije iz perioda doseljavanja Slovena na Balkan. Rakija se na području Srbije proizvodila još u 14. veku, o čemu postoje pisani dokazi, a verovatno i ranije. U 166 paragrafu Dušanovog zakonika, piše se „o pijanicama“. Tačnije, tamo stoji da će oni koji budu prekomerno uživali u piću biti strogo kažnjeni. Rakiju tada nije mogao peći svako. O samom procesu destilacije, koji je tada bio obavijen velom tajne, mogli su znati samo učeni ljudi. Prema raspoloživim pisanim dokazima, Nemanjići i njihovi najbliži rođaci su bili među prvim Srbima koji su probali ovo što mi danas nazivamo komovicama, travaricama ili, recimo lozovačama. Tada se rakija koristila samo u svrhu lečenja.
Rakija se na ovim prostorima pekla i za vreme Turaka, a oni su doneli i bakarne kazane, takozvane kazgane. I ime rakija preuzetno je iz turskog jezika, gde se za ovo piće koristi naziv raki. Ipak, neki smatraju da je reč rakija arapskog porekla i da potiče od reči „al-rakI“, što bi u bukvalnom prevodu na naš jezik značilo znoj.
Iako je tokom srednjeg veka i nešto kasnije, dominiralo vino, od početka 18. veka situacija se menja u korist rakije. Dolazi do razvoja voćarstva i ovo se ljuto piće počinje peći od različitih voćnih vrsta.
Manje je poznato da se 1889.godine, na Svetskoj izložbi u Parizu Srbija predstavila i sa pet vrsta rakija. Bile su to: šljivovica, kruškovača, klekovača, komovica i trešnjevača. Nešto kasnije, tačnije 1900. godine, na istoj ovoj izložbi istaknuto je da „srpska šljiva kao i od nje napravljena šljivovica“ najbolje opisuje i karakteriše ponudu Kraljevine Srbije.
Danas se rakija proizvodi u svim krajevima naše zemlje, a postoje i manje ili veće destilerije u okviru porodičnih domaćinstava, ugostiteljskih objekata ili manastira.
Najpopularnija i najtraženija je bila i ostala šljivovica. Najčešće sorte od kojih se pravi su: Čačanska lepotica, Čačanska rana, Požegača, Stenli i Crvena ranka.
Od 450.000 tona koliki je ukupan godišnji rod šljive u Srbiji, oko 70% odlazi upravo na proizvodnju šljivovice.


3,2,1-Srbija: Srećan Uskrs!
3,2,1 - Srbija svim svojim čitaocima, hrišćanskim vernicima želi srećan Uskrs! Danas svi hrišćani na svetu proslavljaju najradosniji praznik Uskrs.

Manastiri Srpske Svete Gore
Manastiri svedoče o istoriji jedne zemlje. Oni su čuvari tradicije, kulture, baštine i nacionalnog identiteta. U Srbiji se nalazi više

Homoljski kačamak, svetski poznato jelo pripremljeno na tradicionalan način
Da li ste nekada čuli za homoljski kačamak? Da li ste ga probali? Ako niste, ne znate šta propuštate. Na

Čobanska pita, specijalitet Istočne Srbije
Posetioce istoka Srbije, pre svega Stare planine ljubazni domaćini obavezno ponude čobanskom pitom. Reč je o tradicionalnom srpskom jelu. Ovu

Kneževa jagnjetina u mleku – specijalitet koji se služio i na dvoru Nemanjića
Jedno od tradicionalnih srpskih jela koje se služilo i na dvoru Nemanjića je jagnjetina u mleku. Možda vam je poznata

Pirotska peglana kobasica, specijalitet iz Srbije
Jedan od legendarnih mesnih delikatesa pirotskog kraja je peglana kobasica. Izuzetnog ukusa, ali i oblika, odakle i potiče njeno ime

Pazarske mantije su vrhunski specijalitet koji oduševljava i najveće gurmane
Svaki kutak Srbije ima svoju gastronomsku priču i specijalitete po kojima je poznat od davnina. U Novom Pazaru se prave

Komplet lepinja
Gastronomski specijalitet zapadne Srbije. Komplet ili užička lepinja kako je još nazivaju je jedan od lokalnih specijaliteta Zlatiborskog okruga i

Nezaboravan noćni provod u Beogradu
Znate li koji su razlozi da iz godine u godinu sve veći broj turista, pre svega mladih, hrli u našu

Noćni život Beograda
Prelepi “Beli grad” prestonica Srbije, mesto na kojem noćni život ima sve dugine boje, ponešto za svakog i za svačiji

Slapovi koji fasciniraju svetske i domaće putnike
Gde to voda sopoće? Planinom Jadovnik odjekuje njen huk, a upravo je on neodoljiv zov za mnoge ljubitelje prirode. U
Od jagnjetine ispod sača do baklave sa šumskim voćem Pored lekovite vode i čistog vazduha Sokobanja ima i izuzetnu gastro
Hrana na Kopaoniku je ono zbog čega se mnogi, nakon prve posete, ponovo vraćaju ovoj srpskoj planini. Slobodno možemo reći
Photos by: Dejan Todorović Takmičenje u brzom razvijaju testa, gastro blogeri, najbolji kuvari iz Srema koji će pripremati specijalitete u
„Al’ se nekad dobro jelo… baš“, kaže čuvena Đoletova pesma, i to s dobrim razlogom. Dobro se jelo nekada, a
Mirisi i ukusi istočnih i zapadnih kultura spojili su se na Kosovu i oblikovali jedinstvenu i neponovljivu kuhinju ovog dela
Domaća, prirodna hrana je ogroman potencijal. Svest o tome doprinela je ideji o pokretanju farme koza koja nudi vlastite, kvalitetne
Od bureka, preko ajvara do roštilja Srbija je poznatai potome što se ovde „dobro jede“. O srpskoj kuhinji se govori
Srbija se nalazi među popularnim vinskim destinacijama čemu svedoče i brojne nagrade koje dobijaju proizvođači vina iz naše zemlje. Na
Iako se za destilaciju i proizvodnju alkoholnih pića znalo još za vreme drevnog Egipta, ista su se vekovima koristila za
Vinogradarstvo i vinarstvo su među najrazvijenijim granama negotinske krajine koja ima ogroman vinski potencijal, veliki broj sunčanih dana i plodno
Srbija zauzima prvo mesto u Evropi po proizvodnji šljive, dok su u svetu ispred nje samo Kina i Indija. Većina
Tradicija ispijanja vina i gajenja vinove loze duboko je vezana za Srbiju čemu svedoče arheološke iskopine Sirmijuma i drugih lokaliteta