Pazarske mantije su vrhunski specijalitet koji oduševljava i najveće gurmane

Svaki kutak Srbije ima svoju gastronomsku priču i specijalitete po kojima je poznat od davnina. U Novom Pazaru se prave čuvene pazarske mantije koje ukusom podsećaju na bosanski burek, ali izgledaju kao kuglice od tanko razvučenog testa punjenog mlevenim junećim mesom, lukom i začinima. Ovako pripremljene mantije se gusto slažu u tepsiju, jedna do druge i peku, dok su najukusnije one iz peći na drva. O tome koliko su cenjene, a njihov način pripreme specifičan i tradicionalan govori i to da su 2012.godine uvrštene na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Za pripremu mantija su potrebni veština, ali i mnogo strpljenja. Ukoliko želite da napravite mantije možete to uraditi po ovom proverenom receptu:

Sastojci:

500 ml  mlake vode

1 kašičica soli

850 gr brašna

700 gr junećeg mlevenog mesa

2 glavice crnog luka

4 pune kašike masla, ko nema može maslac

100 ml ulja

1 kašika suvog začina

1/2 kašičice bibera

Priprema:

Prosejati 750 gr brašna, dodati so i promešati rukom, a zatim sipati vodu i mesiti dok testo ne bude glatko. Važno je dobro ga umesiti, ali ne sme biti ni previše tvrdo i žilavo, tek izmešeno da ne ostanu grudvice u testu.  Podelite testo na 5 jednakih delova, tako da svaka loptica bude teška oko 250 gr. Napravite loptice od testa i pokrijte ih kesom i krpom, ostavite ih da odstoje 30–60 minuta. Testo mora dobro da odleži jer u suprotnom nećete moći da ga razvučete. Za to vreme sitno iseckajte luk, dodajte mleveno meso, suvi začin i biber i sjedinite ove sastojke.

Otopite puter sa uljem, na jakoj vatri i tek kad provri sklonite sa vatre. Kad jufke odmore razvucite svaku na prečnika oko 20cm i svaku premažite sa 2 – 3 kašike ih uljem i puterom.

Slažite krugove jedan na drugi. Peti krug koji će se nalaziti na vrhu nemojte mazati već ga pospite brašnom. Stavite  preko stola platno, najbolje belo pamučno, pa i njega pospite sa malo brašna. Možete raditi i na stolu, ali vam onda treba više brašna, manje se lepi na tkaninu.

Kada ste naslagali jedan krug na drugi i stavili testo na tkaninu razvucite ga oklagijom koliko možete, a zatim i polako rukama, do kraja stola. Vucite testo lagano i sa donje strane. Kada ste razvukli odsecite nožem zadebljali deo koji visi sa stola.

Na ivicu stavite celom dužinom 1/5 nadeva i malo isprskajte testo sa maslacem i uljem. Secite ga na kocke dimenizija 8×8 cm, stavite kašičicu fila i preklopite tako da dobijete lopticu čiji će glatki deo biti na gornjoj strani. Tako uradite do kraja sa ostalim testom i mesom.

Podmažite tepsiju prečnika 35 cm pa slažite u krug iseckane kvadratiće/ jastučiće, a zatim ih premažite sa ostatkom maslaca i ulja.

Pecite mantije u zagrejanoj rerni na 250 stepeni dok ne porumene. Nakon pečenja mantije možete preliti kiselim mlekom sa naseckanim belim lukom i ostaviti 10 minuta poklopljene drugom tepsijom da malo odstoje.

Od jagnjetine ispod sača do baklave sa šumskim voćem Pored lekovite vode i čistog vazduha Sokobanja ima i izuzetnu gastro ponudu, pa su tako specijaliteti sokobanjskog kraja čuveni i izvan

Hrana na Kopaoniku je ono zbog čega se mnogi, nakon prve posete, ponovo vraćaju ovoj srpskoj planini. Slobodno možemo reći da je kopaonička kuhinja spoj tradicionalnog i modernog, uz neizostavne

Photos by: Dejan Todorović Takmičenje u brzom razvijaju testa, gastro blogeri, najbolji kuvari iz Srema koji će pripremati specijalitete u centralnom delu manifestacije, tajni sastojak kolača u kome je uživao

„Al’ se nekad dobro jelo… baš“, kaže čuvena Đoletova pesma, i to s dobrim razlogom. Dobro se jelo nekada, a isto je tako i sada, duž cele Vojvodine. Tradicionalna vojvođanska

Mirisi i ukusi istočnih i zapadnih kultura spojili su se na Kosovu i oblikovali jedinstvenu i neponovljivu kuhinju ovog dela Srbije. Kombinacija domaćih sastojaka pripremljenih na tradicionalni način i po

Domaća, prirodna hrana je ogroman potencijal. Svest o tome doprinela je ideji o pokretanju farme koza koja nudi vlastite, kvalitetne proizvode izrađene od svežeg kozjeg mleka, po tradicionalnoj srpskoj recepturi.

Od bureka, preko ajvara do roštilja Srbija je poznatai potome što se ovde „dobro jede“. O srpskoj kuhinji se govori i piše. U Srbiji se gosti srdačno dočekuju, dok je

Srbija se nalazi među popularnim vinskim destinacijama čemu svedoče i brojne nagrade koje dobijaju proizvođači vina iz naše zemlje. Na izboru najboljih i najkvalitetnijih svetskih vina Dekanter (Decanter World Wine

Iako se za destilaciju i proizvodnju alkoholnih pića znalo još za vreme drevnog Egipta, ista su se vekovima koristila za lečenje. Na našim prostorima običaj konzumacije jakih alkoholnih pića datira

Vinogradarstvo i vinarstvo su među najrazvijenijim granama negotinske krajine koja ima ogroman vinski potencijal, veliki broj sunčanih dana i plodno tle za uzgoj grožđa, kao i blizinu Dunava. Zašto treba

Srbija zauzima prvo mesto u Evropi po proizvodnji šljive, dok su u svetu ispred nje samo Kina i Indija. Većina roda šljive koristi se za pripremu šljivovice koja spada u žestoka

Tradicija ispijanja vina i gajenja vinove loze duboko je vezana za Srbiju čemu svedoče arheološke iskopine Sirmijuma i drugih lokaliteta u Srbiji gde su pronađene vinske amfore koje datiraju još

Scroll to Top