Pirotska peglana kobasica, specijalitet iz Srbije

Jedan od legendarnih mesnih delikatesa pirotskog kraja je peglana kobasica. Izuzetnog ukusa, ali i oblika, odakle i potiče njeno ime zauzima od davnina visoko mesto na listi vrhunskih suhomesnatih proizvoda.

Po svemu je posebna. Priprema se od raznih vrsta mesa, izuzev svinjskog. Domaćini koriste meso bez masnoće ili žilica, začinjavaju je samo prirodnim začinima- so, crvena ljuta pirotska paprika i beli luk, a zatim se pune goveđa creva.

Kobasice se ne dime, već suše na čistom vazduhu, najčešće do mesec dana, „od Svetog Nikole do Svetog Jovana“ i za to se vreme sve kobasice po više puta „valjaju“ flašama što im daje karakterističan oblik, sličan potkovici. Na ovaj se način iz njih istiskuju vlaga i mehurići vazduha, a nemasna smesa postaje jednolična.

Iako svaki domaćin ima svoj recept koji se prenosi s kolena na koleno, peglana kobasica se uvek pravi od mesa stoke koja je uzgajana na čistim pašnjacima Stare Planine. Najčešće se kombinuje kozje, ovčije i goveđe meso, što joj daje poseban i neponovljiv ukus.

Poreklo ove kobasice nije poznato, ali postoje dve verzije o njenom nastanku. Prva kaže da potiče iz perioda kada je Srbija bila pod Turskom, što objašnjava izostanak svinjskog mesa u njenom sastavu.

Druga priča, ona iz 19. veka, kaže da je kralj Milan Obrenović za vreme svoje vladavine odlučio da smanji preobiman stočni fond na Staroj Planini kako bi sprečio dalje uništenje flore. Doneo je zakonsku odredbu kojom se seljacima nalagalo da smanje broj stočnih grla. Oni su tada, kako ne bi bili na gubitku i rizikovali kvarenje mesa počeli da prave peglanu kobasicu koja, zbog načina pripreme, ima dug rok trajanja.

U Pirotu se od 2013. godine održava Sajam peglane kobasice. Sve je više onih koji proizvode ovaj mesni delikates, pa se danas peglana često suši i u komorama, u kontrolisanim uslovima, kako se ne bi morali čekati povoljni vremenski uslovi.

Izvor: www.peglana.com

Od jagnjetine ispod sača do baklave sa šumskim voćem Pored lekovite vode i čistog vazduha Sokobanja ima i izuzetnu gastro ponudu, pa su tako specijaliteti sokobanjskog kraja čuveni i izvan

Hrana na Kopaoniku je ono zbog čega se mnogi, nakon prve posete, ponovo vraćaju ovoj srpskoj planini. Slobodno možemo reći da je kopaonička kuhinja spoj tradicionalnog i modernog, uz neizostavne

Photos by: Dejan Todorović Takmičenje u brzom razvijaju testa, gastro blogeri, najbolji kuvari iz Srema koji će pripremati specijalitete u centralnom delu manifestacije, tajni sastojak kolača u kome je uživao

„Al’ se nekad dobro jelo… baš“, kaže čuvena Đoletova pesma, i to s dobrim razlogom. Dobro se jelo nekada, a isto je tako i sada, duž cele Vojvodine. Tradicionalna vojvođanska

Mirisi i ukusi istočnih i zapadnih kultura spojili su se na Kosovu i oblikovali jedinstvenu i neponovljivu kuhinju ovog dela Srbije. Kombinacija domaćih sastojaka pripremljenih na tradicionalni način i po

Domaća, prirodna hrana je ogroman potencijal. Svest o tome doprinela je ideji o pokretanju farme koza koja nudi vlastite, kvalitetne proizvode izrađene od svežeg kozjeg mleka, po tradicionalnoj srpskoj recepturi.

Od bureka, preko ajvara do roštilja Srbija je poznatai potome što se ovde „dobro jede“. O srpskoj kuhinji se govori i piše. U Srbiji se gosti srdačno dočekuju, dok je

Srbija se nalazi među popularnim vinskim destinacijama čemu svedoče i brojne nagrade koje dobijaju proizvođači vina iz naše zemlje. Na izboru najboljih i najkvalitetnijih svetskih vina Dekanter (Decanter World Wine

Iako se za destilaciju i proizvodnju alkoholnih pića znalo još za vreme drevnog Egipta, ista su se vekovima koristila za lečenje. Na našim prostorima običaj konzumacije jakih alkoholnih pića datira

Vinogradarstvo i vinarstvo su među najrazvijenijim granama negotinske krajine koja ima ogroman vinski potencijal, veliki broj sunčanih dana i plodno tle za uzgoj grožđa, kao i blizinu Dunava. Zašto treba

Srbija zauzima prvo mesto u Evropi po proizvodnji šljive, dok su u svetu ispred nje samo Kina i Indija. Većina roda šljive koristi se za pripremu šljivovice koja spada u žestoka

Tradicija ispijanja vina i gajenja vinove loze duboko je vezana za Srbiju čemu svedoče arheološke iskopine Sirmijuma i drugih lokaliteta u Srbiji gde su pronađene vinske amfore koje datiraju još

Scroll to Top